Krastavci su jedna od najstarijih povrtnih kultura, a jedna su od rijetkih namirnica koja se može konzumirati u neograničenim količinama, uz mnogo blagotvornog djelovanja na ljudski organizam.
Iako najveći dio sadržaja krastavca otpada na vodu, njegova nutritivna vrijednost je visoka: 100g krastavca sadrži oko 95g vode, 2g ugljikohidrata, 0.5g bjelančevina i 0.2g masti, dosta kalija, fosfora, kalcija, magnezija, vitamina C te vrijedne količine provitamina A, vitamina E, folnu kiselinu i enzime.
Bogatstvo kalijumom čini krastavac idealnom ljetnom namirnicom, jer organizam kroz znoj izbaci mnogo ovog minerala, te je konzumacijom krastavca lako ga nadoknaditi. Da bi se nadoknadio kalijum u organizmu, krastavac ne bi trebalo soliti. Prisustvo kalija, kao i magnezija i vlakana čini krastavac namirnicom koja se preporučuje osobama sa povišenim krvnim pritiskom. Silicij i magnezij, uz kalij, takođe djeluje na povećanje gustine kostiju.
Krastavac se, takođe, preporučuje za čišćenje želuca, jačanje želučane sluznice, normalizaciju probave, čišćenje bubrega i urinarnog trakta. Krastavci blagotvorno djeluju na rad jetre i žuči, te čiste i snižavaju šećer u krvi. Idealan protiv dehidracije, krastavac općenito podiže imunitet organizma, potiče razmjenu tvari u organizmu te djeluje protiv stresa.
Izuzetno zastupljen u njezi kože, krastavac je održava elastičnom, štiti je od slobodnih radikala koje ubrzavaju starenje. U vanjskoj upotrebi najčešće se koristi kao dodatak maskama, a poznato je njegovo djelovanje protiv 'umornih očiju', područja gdje se javlja celulit, jer krastavac zateže vezivno tkivo. Osim što zrelu kožu čine glatkom, čvršćom i napetom, krastavci pogoduju i masnoj i nečistoj koži jer čiste i sužavaju proširene pore. Oni djeluju i protiv akni, ali raznih drugih kožnih bolesti.
Nema komentara:
Objavi komentar